Zakažite termin

info@kozaric.ba     Nazovite nas: +387 33 555 400

Naši savjeti

Uticaj pušenja na DNK

in Obiteljska medicina

U nedavno objavljenoj studiji istraživan je uticaj pušenja na DNK (nasljedni materijal) čovjeka. Odavno je poznata činjenica da dim cigarete štetno djeluje na zdravlje čovjeka. Pušači na primjer znatno češće obolijevaju od bolesti disajnog sistema, bolesti srca i krvnih sudova, raka te osteoporoze.

Pušenja na DNK

Dokazan je štetni uticaj pušenja na DNK čovjeka!

Zašto dim od cigarete djeluje štetno?

Internacionalni tim naučnika je u nedavno objavljenoj studiji potvrdio sljedeću činjenicu: Pušenje dovodi do oštećenja genetskog materijala kod čovjeka (DNK), a nastala ostećenja mogu biti trajna.

Ranija istraživanja su ukazala da toksične materije iz duhanskog dima uzrokuju oštećenja na genetskom materijalu-DNA lancu kod čovjeka. Analizom nekoliko istraživanja provedenih na temu pušenja potvrđeno je štetno djelovanje duhanskog dima.

Ljudska DNK je smještena u ćelijskoj jezgri svake stanice u našem organizmu. Na DNK se nalaze geni koji kodiraju informacije za različite osobine i funkcije našeg organizma. Čovjek posjeduje ukupno oko 30 000 gena koji su smješteni u DNK.

U pozadini promjena koje nastaju na genetskom materijalu-DNK pušača nalazi se proces koji se naziva metilacija DNK. Metilacija označava hemijsku promjenu u genetskom materijalu-DNK. Ova promjena nastaje kada određeni proteini (preciznije enzimi pod nazivom DNK metilaze) vežu metilne grupe na određene dijelove DNK.

Cijeli mehanizam metilacije se pokreće pod uticajem duhanskog dima. Metilacija DNK ne predstavlja mutaciju, radi se o epigenetičkoj promjeni. Uprkos tome metilacija može uticati na aktivnost zahvaćenih dijelova DNK i na taj način može uticati i na aktivnost naših gena, što se prilikom dijeljenja stanice prenosi i na ćelije kćerke. Na ovaj način uticaj ove promjene postaje trajan.

Istraživačka studija:

Istraživači u ovoj studiji su proučavali povezanost između duhanskog dima i metilacije DNK analizirajući uzorke DNA od skoro 16 000 ljudi (2433 pušača, 6518 bivših pušača i 6956 osoba koje nikada nisu pušili duhan).

Rezultati studije:

Kada su istraživači usporedili skupinu pušača sa skupinom osoba koje nikada nisu pušili došli su do sljedećih rezultata: metilacija DNA kod pušača je uzrokovala promjene na DNK koja obuhvata oko 1400 gena. Uticaj duhanskog dima na većinu ovih gena do sada nije bio poznat. Također je uočena promjena na mnogim genima koji imaju uticaj na nastanak bolesti pluća, karcinoma i bolesti srca.

Usporedba skupine bivših pušača sa skupinom nepušača dala je sljedeće rezultate: Nakon prestanka pušenja najveći broj promjena na DNA bivših pušača se popravi u periodu od 5 godina nakon prestanka pušenja. Međutim manje promjene ostaju i duži vremenski period i mogu se dokazati na DNK bivših pušača i do 30 godina nakon prestnaka pušenja.

Ovakav nalaz vjerovatno objašnjava zašto bivši pušači godinama nakon prestanka pušenja još uvijek imaju povišen rizik za nastanak određenih oboljenja kao što su hronična opstruktivna plucna bolest-KOPD, moždani udar, rak itd.

Poliklinika Dr. Kozarić 
Radićeva  Sarajevo
Kontakt: 033 555 400

Referenca:

Joehanes, R., Just, A.C., et al.: Epigenetic Signatures of Cigarette Smoking. Circulation:
Cardiovascular Genetics 2016, Online-Publikation (20.9.2016)